Šta te drive-uje?
Gorivo koje me pokreće u radu i općenito životu jest čovjekova sposobnost imaginacije. Imaginacija kao alat za promjenu koja se može ostvariti na sistemskoj i osobnoj ravni.
Čime se jos baviš?
Osim ilustracije, najveći dio vremena potrošim na sakupljanje, sistematizaciju i obradu materije za doktorsku disertaciju. Tako da sam konstantno u nekom muvingu. Neke dane provedem čitajući, neke pišući, neke crtajući, neke dokoličareći, a neke pozovem svoje klonove da mi uskoče “dat ruku”. U suštini – “nema odmora dok traje obnova.”
Šta treba jedan umetnik da poseduje, osobine i veštine?
Umjetnik po mome skromnom mišljenju, trebao bi biti osoba koja je politički angažirana u društvu. Razumije se, ne govorim o političkom angažmanu kao pripadnosti određenoj političkoj stranci i pjevanju na domjencima na predizbornim skupovima. Čovjek je društveno biće, koje oblikuje zajednicu i kao takav je nužno i političko biće (zoon politikon). Umjetnik kroz taj angažman ukazuje na određene probleme koji ga okružuju kroz sebi svojstven kanal. Ukoliko je umjetnost kao proizvod umjetnika kanalizirana na adekvatan način, ona onda ima veoma subverzivan karakter. Da parafraziram čuvenog pisca Amiri Baraku, koji kaže da svaki pokušaj djeljenja umjetnosti i politike je buržoaski čin (navodno dobra umjetnost ne može biti politička). Međutim, kako je sve u životu političko djelovanje, čak i umjetnik koji tvrdi da je apolitičan, tom tvrdnjom daje do znanja svoju političku poziciju.
Kritika? Ko i šta može da utiče na tvoj rad i plasman rada?
Kritika je uvijek dobrodošla. Ne kažem to imiđa radi, već to zaista i mislim. Mnoge su me kritike navele na dublje promišljanje o svom radu, kao primjerice zašto su često na repertoaru ilustracija muški likovi. Kroz to promišljanje širim spoznaje o sebi i posljedično o društvu. Primjerice, sa gore navedenom kritikom sam zakoračio u višeslojnost uzroka takve manifestacije. Od dominantne patrijahalne paradigme, koja posljedično i moju percepciju konstruira (makar podsvjesno), do “tehničkih” problema koji su me u počecima moje samouke karijere ilustratora sputavali u realizaciji ženskih likova ilitiga kako nacrtati kosu na ženskom liku. Na samoj spoznaji nikako nesmijemo stati, već prevedeno u jezik prakse – u posljednje vrijeme odlučio sam u većoj mjeri posvetiti moj rad ženama koje su me inspirirale (mural posvećen revoluciji u Rojavi, mural podrške borbi sarosjedilačkog stanovništva Latinske Amerike u Buenos Airesu, koronom odgođen mural Vere Obrenović Delibašić u Sarajevu, nove ilustracije koje su u procesu izrade…). Da zaključimo, kritika mjenja umjetnika i pomaže mu da “raste”. Naravno, spremnost prihvaćanja kritika ne implicira nužno umjetnikovo prilagođavanje zahtjevima publike, ili vulgarnije rečeno tržišta, već korištenje kritike kao alata za konstruktivnu nadogradnju imaginarija umjetnika.
Ko je tvoj super heroj? Ko su današnji super heroji?
Ne postoji super heroj. Postoje heroji.
Šta je za tebe izolacija?
U konktekstu COVID19 pandemije izolacija je velika privilegija. U nekim je djelovima svijeta sama ideja izolacije je apsurdna (Indija, Pakistan, Bangladeš…). Zato je izrazito važno naglasiti da ovo vrijeme koje imamo mogućnosti provesti u izolaciji iskoristimo u cilju pomaganja potrebitima, te promišljanja i stvaranja pravednijeg društva. Tek sada vidimo koliko je malo dovoljno da inače naizgled* funkcionalni način funkcioniranja društva pokaže svoje pravo nehumano lice.
Izolacija ako ju stavimo van konteksta pandemije je nešto sasvim drugo, ali vrlo povezivo sa izolacijom u kontekstu pandemije. No da previše ne filozofiram, fino čovjeku dođe biti neko vrijeme sam sa sobom. Ako ne u fizičkom smislu, onda barem u “duhovnom”
*naizgled jer je i prije pandemije nehumano lice bilo prisutno, samo nažalost mnogi žive u svojim “balončićima” pa ne vide sve posljedice koje kapitalizam prebija preko leđa svih pripadnika planete Zemlje, a i nje same.
Šta dobro može da se izrodi iz ove situacije?
Često posljednih dana razmišljam na koji će se način sve ovo završiti i što nas sutra čeka. U jedno sam siguran – a to je da ne želim da se vrati na “staro”, na “normalno”. Jer sistem u kojem smo živjeli, koji nije vidio svrhu i prioritet ulaganja u javno zdravstvo, u infrakstukturu koja će omogućiti svakom pojedincu dostojanstven život, u mogućnost besplatnog obrazovanja – nije sistem koji želim nazad. U jedno sam siguran, a to je da su tokom ove situacije ljudi postali svjesniji destruktivnih učinaka dominantnih političko ekonomskih praksi na njihove živote. Kakav je to novi svijet koji se iz ove situacije može izroditi? Na to pitanje nemogu dati odgovor, točnije ne znam ga. Znam samo da želim društvo u kojem postoji dostojanstven život za svih, u kojem nema klasnih podjela, u kojem ljudi brinu jedni za druge, i u kojem se prema Zemlji – domu svih nas se odnosi sa poštovanjem. “Ti Vedrane maštaš o nekim utopijama”, uzviknuli su jednoglasno! Naprotiv, fragmenti novog društva vidljivi su i tokom posljednjih tjedana. Radnici McDonaldsa u Francuskoj preuzimaju restorane da bi djelili obroke potrebitima, radnici u Americi kolektivno štrajkaju zbog nehumanih uvijeta rada, mladi pomažu starijima, bande u Rio de Janeiru objavljuju primirja i pomažu najugroženijima, komuniciramo međusobno i razmjenjujemo informacije više nego ikada bez obzira na karantenu, tvornice se prenamjenjuju za proizvodnju medicinskih potrepština… Praktičnih primjera direktnog djelovanja i odgovora na situaciju ima na stotine. Sutra ovisi o nama danas (kako često napominju po kriznim stožerima :)), u smislu da iskoristimo moment za izgradnju novih proizvodnih odnosa, refleksiju, kritiku, praksu internacionalne solidarnosti i otpor sistemu koji nas je doveo do ovih posljedica pandemije.
Da li imaš TV u kući?
Imam, no rijetko ga gledam. Posljednjih dana već uhodana rutina je: pogledati pressicu u dva, navečer vijesti – hrvatske, srpske, slovenske, bosanske… Ups, izgleda da to baš i nije tako rijetko.
Da li slušas radio?
Naravno, radio kao medij je vrhunska stvar. Najviše ga slušam dok radim, tj dok crtam. Ta nepredvidljivost radia mi najviše daje, nikad ne znaš kakvom zvonkom municijom je opremljen glazbeni urednik. Ovom prilikom također bih želio, kako to običava biti na FM frekvencijama, pozdraviti ekipu lokalnog community radia “Radio Rojc”, na kojem i sam zajedno sa kolegom Robijem vodim emisiju “Isušena Kaljuža”. Čisto za radoznale, ta svojevrsna anti emisija obrađuje teme vezane za poeziju i prozu. Prevedeno na naš jezik, sa pozadinom Ravelovog Bolera prdimo o pročitanim knjigama par sati.
Bicikl ili pesak?
Auu! Ovo mi je slaba točka. Bicikl mi je velika strast. Evo, unazad par godina imao sam priliku odraditi relacije Ljubljana-Beograd, Pula-Dubrovnik, Dubrovnik-Atena… Nažalost, kako sam sada u svojevrsnoj stisci sa vremenom, posljednih godinu dana proputovanja na dva kotača su propatila. No kao vječni optimist, čim ova koronaška situacija prođe obećajem si da ću se češće družiti sa biciklom.
Pivo ili vino?
Koristim “zovite đokera”. Zovem Venedikta Jerofejeva koji kaže:
“Dakle – čaša zubrovke. A zatim – na Kulj Cajevskoj – drugu čašu, samo sada ne zubrovke, nego koriandrove. Jedan moj poznanik govorio je da koriandrova na čovjeka djeluje antihumano, to jest jačajući udove, slabi dušu. Iz nekog razloga sa mnom se desilo suprotno, to jest, duša je ojačala a udovi oslabili, ali ja se slažem da je i to antihumano. Zato sam, također na Kuljajevskoj, dodao još dvije krigle ziguljevskog piva i iz boce slatki liker.”
Da li recikliraš?
Posljednjih pola godine u domaćinstvu su mi se pojavile kante za sortiranje otpada. Kako je ova tema dosta aktualna, volio bih “podijeliti koju”. Naravno da je svijest o potrebi zaštite okoliša divna stvar. No, ona prestaje biti tako divna kada je ta svijest svedena na individuu. Prvo, osoba koja sortira otpad misli da je učinila sve što je u njenoj mogućnosti za spas planete Zemlje i oprala je grižnju savijesti sa svoje duše. Drugo, breme krivnje zagađenja uvjek nosi “mali čovjek”. “Koristite bio-goriva, platite pristojbu i smanjit ćemo emisiju štetnih plinova prilikom komercijalnih letova, kupite novi Tesla auto…”, i naravno “na taj ćete način pomoči da svi zajedno zadovoljni, nasmijani, sa konfetima koji lepršaju oko nas, uživamo u blagodatima čiste Zemlje”. Primjera radi, otpad proizveden u domaćinstu usporedno sa industrijskim otpadom trenutno igra nepoštenu utakmicu zagađenja Zemlje u omjeru 10%:90%. Za izvor mi se slobodno obratite 🙂 Zaključak? Definitivno krenuti od sebe samoga (to ti ujedno daje i legitimitet za kritiku), no mnogo više ciljati prstom u kapitalističke ekonomsko političke prakse koje su pogonski motor za situaciju u kojoj se nalazimo. “Koja je to situacija?”, opet svi jednoglasno. Situacija da nam prijeti globalno zatopljenje, i ovaj COVID19 je mala beba za ono što nas čeka u narednim desetljećima (ukoliko se ne desi radikalan zaokret u dosadašnjim praksama).
Knjiga/ Film?
Primjetio sam da je sada tokom pandemije u trendu da razno razni umjetnici preporučuju knjige i filmove, stoga ću iskoristiti tu priliku pa ispaliti u tiru neke meni drage. Belatristika: Venedikt Jerofejev (gore spomenuti) – Moskva – Petuški, Sergej Dovlatov – Kovčeg, Danilo Kiš – Enciklopedija mrtvih, Miroslav Krleža – Na rubu pameti, Ranko Marinković – Kiklop, Miljenko Jergović – Sarajevski Marlboro, Albert Camus – Stranac, Vladimir Nabokov – Lolita, Yevgeny Zamyatin – Mi, George Orwell – Omaž Kataloniji, Gabriel Garcia Marquez – 12 hodočasnika…
. Publicistika: James C. Scott – Seeing Like a State, David Harvey – Kratka povijest neoliberalizma, Edward Said – Orijentalizam, Boaventura de Sousa Santos – Epistemologies of the South, Michael Heinrich – Uvod u marxovu kritiku političke ekonomije, John Holloway – Changing the World Without Taking Power, Eduardo Galeano – Open Veins of Latin America…
Filmovi? U posljednje vrijeme je teža suša što se filmova tiče. Pogotovo onih nakon kojih zapališ cigaru i gledaš u daljinu. Možda zato jer kad sam gledaš, nemaš sa kime podjeliti utiske, pa ti se jednostavno niti neda. E da! Zadnje sam gledao remake Papillona iz 1973. sa Steve McQueenom i Dustinom Hoffmanom. Nije bolji od orginala.
A muzika…?
Radio + Youtube preporuke koje su već godinama iste. Haha.
Preporuči neki sajt/portal/aplikaciju…
coronastatistics.com, šalim se… Evo nekih koje SVIMA dobro dođu: libgen.is ; sci-hub.tw ; the-piratebay.org